Koliko je važno imati jake mišiće
Odgovarajući trening podjednako je važan trkačima i osobama u invalidskim kolicima koje žele ostvariti dobar sportski rezultat. Izdržljivost nije jedini preduvjet za uspjeh.
Autor: Michi Reichelt
Pitaš li se ikad tko će brže stići do cilja u maratonu? Osoba u invalidskim kolicima ili trkač? Bez imalo sumnje brža će biti osoba u invalidskim kolicima. Pobijedit će s velikom prednošću. Svjetski je rekord u maratonu u invalidskim kolicima 1:17:47, a postavio ga je Švicarac Marcel Hug u studenome 2021. godine. Za usporedbu, Eliud Kipchoge prošle je godine postavio službeni svjetski rekord u maratonu s vremenom 2:01:09.
To je dokaz da osobe u invalidskim kolicima mogu mnogo brže prijeći veće udaljenosti nego trkači, koji su efikasniji na kraćim udaljenostima. Zahvaljujući većem početnom ubrzanju trkači su u prednosti pred osobama u invalidskim kolicima kad je riječ o sprintu. Nakon 800 metara, međutim, stvari se mijenjaju...
Ciljani trening
Invalidska kolica imaju važnu ulogu u ovoj priči. Za razliku od trkača, ona prijeđu veliku udaljenost sa svakim okretom kotača. Sportaši u invalidskim kolicima mogu i štedjeti energiju na ravnim dionicama, dok trkači neprekidno troše dragocjenu energiju. Važno je spomenuti da se novija invalidska kolica, u čijem se dizajnu koriste suvremena tehnološka rješenja, mogu neprekidno kretati velikom brzinom.
No tjelesna je kondicija sportaša pritom podjednako važna. Kad ne bi trenirali, natjecatelji u invalidskim kolicima ostali bi iza leđa trkačima. Ne govorimo (isključivo) o vježbama izdržljivosti i kardio-treningu.
Osobe u invalidskim kolicima moraju se fokusirati na jačanje mišića abdomena i gornjeg dijela tijela. Da bi se mogli kretati u invalidskim kolicima, moraju imati jake mišiće ruku i gornjeg dijela tijela (trbušne mišiće i mišiće oko lumbalnog dijela kralješnice). Potonji pružaju stabilnost i omogućuju pokretanje prema naprijed, što je potrebno kod sportskih natjecanja, ali također i u mnogim drugim situacijama. Kružni trening na spravama koje imaju ugrađenu užad za potezanje omogućuje ciljano jačanje svih mišića abdomena, a vježbe za pojedine grupe mišića kod kojih se upotrebljavaju mali utezi, poput bočnog podizanja (ramena), vježbi za tricepse s ispravljanjem ruku u ležećem položaju i vježbi za bicepse sa savijanjem ruku jačaju ruke i gornji dio tijela. Trbušnjaci, kod kojih se ruke postavljaju s lijeve, odnosno desne strane tijela i tijelo podiže od poda, također jačaju mišiće gornjeg dijela tijela.
Znamo da je ciljani trening glavni preduvjet za postizanje sportskih uspjeha, bilo za one u invalidskim kolicima ili tenisicama za trčanje. (Vježbe s utezima za osobe u invalidskim kolicima Vježbe s elastičnom trakom za osobe u invalidskim kolicima). Naravno, nisu važne samo vježbe snage. Neovisno o vrsti sportske aktivnosti, funkcija mišića ovisi o njihovoj fleksibilnosti. Vježbe joge za osobe u invalidskim kolicima, primjerice, potiču opuštanje.
Nisu dovoljne samo tenisice za trčanje
A što je s trkačima? Svi znamo da se oni najviše koriste mišićima nogu i donjeg dijela tijela. Pokretljivost mišića stopala, listova i bedara jednako je važna kao i fleksori kuka i gluteusi, no trkači se koriste i drugim mišićima. Primjerice, sportaši rekreativci često zaboravljaju da je i gornji dio tijela važan za trčanje. Aktiviraju se mišići torza, leđa i ruku, a uključena su i ramena. Ukratko, trkačima je važno koristiti se cijelim tijelom, a (donedavno) uvjerenje da je ovaj sport (osim sprinta) namijenjen isključivo mršavim ljudima koji nemaju puno snage možemo zauvijek prekrižiti.
Koliko je važna prehrana?
Velik broj trkača tijekom priprema se fokusira na trčanje kako bi jačali skupine mišića koje smo prethodno opisali. Trčanje na kratke staze jačim tempom i sprintovi jačaju mišiće nogu i gornjeg dijela tijela. No ima i onih koji rade vježbe za pojedine grupe mišića (npr. uz pomoć rastezljivih traka) kako bi ciljano jačali pojedine mišiće. Usto rade i neke osnovne vježbe poput čučnjeva i iskoraka, dizanja utega i vježbi na šipki. Vježbe snage također jačaju neuronsku aktivnost, pa mozak uči kako aktivirati mišiće na najbolji mogući način.
Prehrana je također vrlo važna za jačanje mišića. Visok udjel proteina podjednako je važan kao i ugljikohidrati i povrće. Za sve sportaše, bilo u invalidskim kolicima ili tenisicama za trčanje, vrijedi to da treninge moraju prilagoditi vlastitom tijelu. Štoviše, uvijek treba potražiti savjet stručne osobe i pažljivo pratiti kako tvoje tijelo reagira na vježbanje. Osobe s ozljedama leđne moždine moraju prilagoditi vježbe svojim mogućnosti, a mogućnosti uvelike ovise o tome o kakvoj se vrsti ozljede radi. Trebaju pronaći stručnu osobu koja će im sastaviti program vježbi. Naposljetku, svi imaju isti cilj: uživati u sportu.
Zašto čekati?
